Promocija je otpočela stihovima iz knjige Avde Međedovića koje je kazivao dr. Jahja Fehratović ističući da je ovo posebna prilika samim tim jer se promovira treći Ep najproduktivnijg i najznačajnijeg epskog pjesnika na našim prostorima.
“Ep „Mustaj-beg lički“ je nastao kao produkt Avdine velike epske naracije, zabilježen i sačuvan zahvaljujući tadašnjim harvardskim istraživačima koji su u prvoj polovici 20. stoljeća došli na Balkan, u Sandžak, tražeći rješenje za Homersko pitanje i u tom svom putovanju su sreli preko 30 veoma značajnih pjevača autentičnih, autohtonih, sa originalnom poetikom, originalnim epskim pjevanjima, pjevanjima koja su do tada bila nepoznata, koja do tada nije zabilježila ni istočna, ni zapadna spisateljska i bilježnička škola. Zahvaljujući upravo takvom jednom angažmanu, tada su u dva navrata u Sandžaku pribilježili preko 300 hiljada stihova, od čega najveći broj stihova upravo od Avda Međedovića. Nažalost na našim prostorima sve do 80-tih godina Avdo Međedović uopće nije bio priznat, nije bio istraživan kao ni sandžačka epska škola, na našim prostorima je to bilo zabranjeno.”
Književnik Hodo Katal govorio je o motivima Avde Međedovića kao i o tome kako on sam počeo proučavati epiku.
„Kao dječak odselili smo za Tursku da živimo, tada sam tek završio 1. razred, jedinu knjigu koju sam tada ponio sa sobom bile su muslimanske junačke pjesme za koje sam kasnije saznao kada sam odrastao. U Istanbulu sam te pjesme jedva znao da čitam, pjevušio sam ih i tako je epika ušla u mene, a i moj otac je znao dosta dobro da gusla i pjeva, čije sam pjesme i objavio u knjizi „Svako svojoj od kamena kuli“, osim ove knjige priredio sam i knjigu „Đerđelez Alija kroz Sandžak“ i „Ne bije ga ni puška ni olovao“. Mustaj-beg Lički jeste historijska ličnost, on je junak koji je živio u 17. vijeku i on je najopjevaniji epski junak u bošnjakoj epici, o njemu ima oko 19.500 hiljada stihova. Ono što je posebno važno za Avda Međedovića jeste to da su njegovi česti motivi udaje djevojaka i ženidba momaka. Ono što je Advo Međedović često opisivao jesu ženski likovi koji su nesvakidašnje ljepote.”
Prof. Zehnija Bulic kazao da je usmena tradicija Bošnjaka široka priča i da se o tome ima mnogo govoriti.
“Mi večeras prevashodno govorimo o epskoj tradiciji, junačkoj pjesmi, možemo govoriti o lirskoj pjesmi također ali to bi moglo da bude neka druga priča. Kada govorimo o junačkoj tradiciji ona se najduže sačuvala u Sandžaku i to nimalo slučajno. Usmjeno stvaralaštvo u Sandžaku je produžilo vijek našoj epici za nekih 100 godina, a vrijeme je toliko važno za razvoj usmjene tradiciji jer kako se pjesma prenosi vremenski, ona postaje sve bolja, sve ljepša, zapravo najljepše pjesme u našoj usmjenoj tradiciji jesu one koje su prve nastale.“
Akademik Muamer Zukorlić je osvrnuvši se na ep Avde Međedović istakao da svako epsko djelo i bilo kog naroda se može i mora pravično izmjeriti jedino prema Homerovom epu.
“Ovdje je meni interesantno nekoliko stvari kada je u pitanju sandžačka epika. Imao sam priliku da u ranom djetinjstvu slusam naše epske pjevače ili guslare i naša udaljenost od poznavanja sopstvene kulture, tradicije i književnosti nekako nas prepustila žrtvi otuđenosti od ove dimenzije kulture i umjetnosti koja je doživjela svoj vrhunac u Bosni. U javnoj i naučnoj komunikaciji nekako smo pristali da epsku tradiciju odnosno epsku poeziju, pogotovo epsko pjevanje prepustimo Srbima kao i Crnogorcima i njihovoj kulturi, što je velika greška. Naravno da to nije završena priča jer mi to nikada nećemo prihvatiti. Braćo i sestre mi moramo malo više da znamo i da svoje znanje prenesemo na našu omladinu. Mi smo otvoreni za sve one koji hoće sa nama pozitivno ali ono što svi moraju da shvate jeste da bošnjački čovjek nije mogao opstati ponižen, on da se pokorio tlačiteljima, on bi davno nestao, ali je opstao uspravno i dostojanstveno i sve dok se u tom duhu budemo ponašali i okupljali, djelovali i gradili, to je pravi put i na tom putu moramo insistirati.“
Zainteresirani su nakon promocije imali priliku kupiti djelo “Mustaj-beg Lički” kao i ostala do sada priređena djela Avde Međedovića.
izvor: SANA
Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone