Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović gostovao je danas u Bajramskom programu Radija BIR. Njegov razgovor sa voditeljicom Almom Hadžić prenosimo u cjelosti:
Ispunjeni plemenitim naslijeđem mubarek ramazana evo nas u trenucima radosti, veselja i sreće. Ovi nas dani podsjećaju da se od nas traži da živimo u harmoniji, bratskoj slozi i ljubavi. Ramazan nas je ponovo podsjetio da je naš imperativ držati svoju vjeru živom, a naše djelovanje aktivnim. Ove smo godine u našoj zajednici ramazanske aktivnosti usmjerili ka motu ”Ramazan, duhovna snaga i zaštita”. Koje su ključne ramazanske poruke kojima ćemo, u godini koja je pred nama, napajati našu duhovnost?
– Ramazan je prilika da Allahovu riječ što jače realiziramo i da gradimo sebe ali i one oko sebe, da probudimo dobro koje Allah dz.š. od nas traži. Smatram da svaki musliman i muslimanka može proživjeti život i nakon ramazana sretno ukoliko smo okrenuti Božijoj riječi. Kur’an je poticaj da činomo dobro sebi i svojoj zajednici.
Naša zajednica pred ramazan imala je izuzetno aktivan period, brojni programi, manifestacije, kraj mektebske godine, akademije i ispraćaj maturanata u našim medresama. U ramazan smo ušli s posebnim ushićenjem zbog otvorenja obnovljene Aladže džamije u Foči. Oživljena je i Ferhadija u Banja Luci, to su ”duhovne kote” našeg naroda. Kako u budućnosti čuvati i razvijati to specifično naslijeđe?
– Zajednica je hvala Allahu živa zajednica i ona to pokazuje kroz obnovu i duhovnu i materijalu. Mi danas možemo kazati da je prisutna na svakom pedlju BiH. I tamo gdje su ljudi morali napustiti svoje domove. Džamije su naši medžaši, a okupljati narod oko džamije znači okupiti zajednicu. Poslanik nas je učio da Allahova je pomoć uz zajednicu i kroz zajednicu. Aladža, Ferhadija ali i sve druge džamije su središta oko kojih se muslimanska zajednica okuplja i trebamo nositi svijest kakva je njena uloga u zajednici muslimana.
Na ovogodišnjem predramazanskom savjetovanju tražili ste više prostora za našu omladinu, da zajedno s nama stasaju u vjeri, okruženi našom pažnjom i ljubavlju koju im možemo pružiti.
U centru Sarajeva, na Baščaršiji iftarili ste s 300 mladih ljudi koji su doputovali iz svih država u okruženju, država koje su nekada činile jednu i jedinstvenu Islamsku zajednicu sa sjedištem u Sarajevu. Iako vjerski život nekih od ovih država više nije pod okriljem i organizacijom Islamske zajednice u BiH, veze s Bošnjacima su bliske. Kakve su Vaše impresije s tog susreta?
– IZ je napravila iskorak i meni se čini jedan od najvažnijih . Posvetila se tome da mlade umreži u jednu mrežu. Imamo u našem okruženju dijasporu osnovu koja okuplja mlade koji svoj život grade na vrijednostima islama. Ono što želimo postići jed a naša omladina ima mogućnost da sama iskreira svoj život i aktivno utječe na svoje stasavanje te da ne bude prepuštena ulici. Mladi su zainteresovani za takav pristup i iz ce izdvajati sve vise sredstava za mezu mladih. Prije svega zelja nam je da se mladi povcezuju u nasoj dijaspori zbog raznih uticaja asimilacije i raduje me da su mladi aktivni i zadovoljan sam što taj rad uzima zamaha. Pomozimo mladima i dajmo im priliku a zajednica to može a i radio bir je u toj mreži mladih i doprinosi da mladi budu aktivni učesnici sirenja tih susretanja širom svijeta. Ovo je njihova zajednica prije svega, možda je ponajviše njihova i stoga treba prenositi funkcije na mlade ljude i s emanetom da zajednicu grade za sebe i svoje vrijeme i nadam se da cemo na tom putu uspjeti.
Dobili smo prvog muftiju Islamske zajednice Bošnjaka u Evropi, a naša zajednica u Americi i Australiji okuplja sve više ljudi i postiže zapažene društvene rezultate. Njeni članovi ističu se kao kvalitetni partneri u dijalogu, i konstruktivni činioci društvene zbilje u svim evropskim i zapadnih državama u kojima žive. U kojem smjeru ćemo nastaviti razvijati naš institucionalni odnos prema Bošnjacima izvan domovine?
– Zajednice u dijaspori treba više integrisati u smislu da te zajednica budu u kapacitetu da mogu odgovoriti muslimanima u SAD-u i Australiji, Njemačkoj i zemljama Beneluxa, Austriji i Švicarskoj. Ono što trebamo imati na umu da postoje izazovi ali i velike mogucnosti. Naše muftije sada su u mogućnosti da samostalno izintegriraju dijasporu u jedan muftiluk. Mi smo već uveli studij na engleskom jeziku na FIN-u i a postoje i razgovori sa iz Austrije da se jedno istureno odjeljenje FIN-a dislocira u Austriju u Beč. Naša zajednica se razvija i prepoznatljiva je u svijetu. Naši imami su poštovani i od lokalnih, regionalnih a i državnih organa u svijetu. Mi smo sigurno zajednica koja je narasla do jednog stepena koja može pomoći i drugima oko sebe. Servisiramo naše mešihate u Srbiji i Hrvatskoj a napravili smo iskorak ka Bugarskoj a i crnogograska zajednica koristi usluge naše Islamske zajednice. Naša ulema je vrijedna ulema. Mi ćemo svima pomagati i u regiji, Evropi i svijetu naša zajednica treba da bude otvorena i da sluzi muslimanima u svijetu gdje god oni bili.
Nedavno su okončani izbori za Evropski parlament. Izlaznost na ove izbore bila je najveća u posljednjih 20. godina. Čvrsto proevropske stranke imat će većinu, dok je desnica bila uspješna u Italiji, nekim državama Skandinavije, ali i u Francuskoj, Mađarskoj, Austriji. Bošnjaci su evropski muslimanski narod, je li pred nama vrijeme bojazni, ili vrijeme velike prilike da ukažemo na najvažnije odrednice našeg neupitnog evropskog identiteta?
– Pred nama je izazov i stalno ćemo morati dokazivati naš identitet i to čine i veliki i mali narodi u Evropi. Evropa je mjesto gdje postoji mnogo vrtloga. I narodi koji žive u Evropi stalno nadograđuju svoj identitet. Danas živimo slobodu i možemo disati punim plućima ali moramo više raditi i biti više prisutniji. Mogao bih Bošnjake uporediti na neki način sa Šeherzadom. Bošnjaci moraju svaku noć pričati svoju priču kako bi bili zamijećeni u Evropi ali moraju imati u svoju glavi jasnu fabulu ko su zašto su i šta su, ko su im prijatelji i ko su im prijetnje. Mi smo prihvaćen narod u Evropi ali trebamo školovati svoju djecu i moramo učiniti naš obrazovni sistem konkurentnim. Evropa stalno privlači sebi mnoge evropske narode i ona je evropa naroda a sve će biti Evropa građana. Ima demokratsko lice bez obzira na desne snage. Moramo stati uz one narode koji se bore za demokratske vrijednosti.
Drugi dan Bajrama Islamska zajednica obilježava kao Dan šehida, kada se podsjećamo na veličanstven podvig našeg naroda, njegovo neustrašivo žrtvovanje za slobodu i domovinu. Mnogi kažu da opasnost ugroženosti ovih vrijednosti nije prošla. Kako se danas boriti za opće dobro naše zemlje i našeg naroda?
– Kao što sam kazao, moramo biti svjesni da imamo odgovornost prema domovini i ona je naše polje koje moramo obrađivati. Moramo znati koje ćemo kulture kultivirati i na koji način. Prema šehidima imamo duga jer su položili život na braniku naše države. Moramo graditi društvo ravnopravnih ljudi bez obzira da li bili Srbi, Bošnjaci ili Hrvati. Najbolje ćemo se šehidima odužiti tako što ćemo braniti ono za šta su oni položili živote. Možemo to postići kroz obrazovanje ali morao biti okrenuti i zajedničkim vrijednostima bez obzira na nacionalnost. Bosna i Hercegovina čuva multikulturalnost. Kad kažem šehidi mislim na sve one koji su dali svoje živote a bilo je tu puno i muslimana i nemuslimana i prema njima se moramo ponašati isto ne praveći razlike među njima.