Povodom inicijative “Biram koga biram“ u Novom Pazaru je održana debata na kojoj se razgovaralo o unapređenju aktuelnog izbornog sistema.
Moderator ove debate Rastislav Dinić istakao da je inicijativa nastala kao potreba a učesnici debate bili su Mirsad Jusufović, dr Admir Muratović, Ahmedin Škrijelj i Zibija Šarenkapić.
Jusufović: RIK dovodi u pitanje zakonitost izbornog postupka
Član Gradskog vijeća Mirsad Jusufović istakao da je svaka promjena dobra, dodao da su politička reprezentativnost i sam sistem pokazali da građani zapravu nemaju određene državne organe u praksi iako ih ima na papiru. On ističe da je stava da promjena mora biti i da se broj narodnih poslanika generalno, mora smanjiti zbog njihovih troškova, ali da se na lokalnom nivou sprovede koncenzus gdje će se sve stranke složiti da se poveća broj odbornika u Novom Pazaru. On je podsjetio i na manjkavost većinskog izbornog sistema iz 2002. kada je kako je rekao SDP ostao bez nekoliko odbornika zbog nekolicine glasova.
Jusfović smatra da rad Republičke izborne komisije često zna da zakomplicira stvari. – RIK imenovanjem koordinatora i njihovom odlukama, dovodi u pitanje zakonitost cijelog izbornog postupka. Vi imate Ustav i zakon, a onda se na dan izbora pojavi čovjek iz RIK-a koji vam određuje šta je ispravno a šta ne, kazao je Jusufović.
Muratović: Osjetljivi smo na promjene izbornog sistema, prisjetimo se presedana iz 2010. godine
Predsjednik Političkog savjeta Stranke pravde i pomirenja dr. Muratović, izjavio da podržava inicijativu ali da je za svaku promjenu potrebna doza hrabrosti i ustrajnosti.
Ne sumnja da će ovakvu inicijativu podržati građani, jer je neophodna. Gospodin Muratović, kazao da je osjetio potrebu da se uključi u politiku i doprinese promjenama.
Napravio je digresiju i podsetio gospodina Jusufovića, da SDP stranka nije bila samostalni kandidat na izborima 2002. godine već je to bio NPS čiju je okosnicu čila NKBJ a SDP bila samo jedna od 8 članica te koalicije, ali u svakom slučaju je tačno da se zbog 5 glasova gubilo odborničko mjesto.
Dr. Muratović podsjetio na 2010. godinu kada se izborni proces promijenio i to noć pred konstituirajuću sjednicu Bošnjačkog nacionalnog vijeća prilikom čega je kao opravdanje za promjenu izbornog procesa ministar Čiplić naveo da su Bošnjaci specifični. – Kada se jednom napravi presedan, onda se na taj način stvara prostor gdje se presedani stalno prave, kazao je dr. Muratović.
Istakao da se situacija kada su izborne tenzije u pitanju promijenila na bolje, podsjećajući na izbore prije 2012. godine kada je bilo obračuna vatrenim oružjem, bacanja bombi, paljenja automobila.
Dr. Muratović ukazao i na nedostatak postojećih izbornih propisa kada se radi o prikupljanju potpisa, jer da bi manjinske liste učestvovale na parlamentarnim izborima potrebno je da imaju 10.000 potpisa.
Osvrnuo se i na rad Bošnjačkog nacionalnog vijeća. – Ja ne znam šta smo radili u BNV-u četiri godina iako sam vijećnik, a vi niste imali priliku da saznate zato što su mediji bili uskraćeni da prate sjednica BNV-a. Kada je okvir BNV-a moglo se mnogo više. Dovoljan je parametar da ako odem u OŠ “Stevan Nemanja” da se izjasnim da moje dijete pohađa nastavu na bosanskom jeziku, čujem da u školi u kojoj većinom idu Bošnjaci, od 6 odjeljenja samo 19 učenika pohađa nastavu na bosanskom jeziku, kazao je dr. Muratović.
Škrijelj: Ako Srbija ne bude dobra prema nama imamo pravo da Sandžak priključimo jednoj od republika
Predstavnik SDA Sandžaka Ahmedin Škrijelj istakao da izborni sistem treba obezbjediti mehanizam gdje se mora zaštiti vitalni interes nacionalnih manjina. Smatra da glas pripadnika nacionalnih manjima treba biti zaštićen u svakom smislu.
Škrijelj navodi da narodni poslanici nacionalnih manjina trenutno nemaju mehanizam ili pravnu mogućnost da utiču na državnu politiku koja često ide na štetu nacionalnih manjina. – Manjinski narodi su taoci određenih ideoloških usmerenja pojedinaca koji vrše pojedine funkcije u ovoj državi, smatra Škrijelj. On je podjsetio da su Bošnjaci Sandžaka na referendum jasno izjasnili kako žale da riješe svoj status a to je teritorijalna autonomija Sandžaka sa pravom priključenja jednoj od suverenih republika. – Pa ako Srbija bude dobra prema nama mi nećemo imati potrebu da idemo od nje, a ako Srbija bude loša prema nama, pa ko je lud da ostane onamo gdje te neće.
Predstavnica civilnog sektora i predsjednik KC “Damad” Zibija Sarenkapić kazala da politički proces duboko dijeli zajednicu, a duboko podijeljena društva dovode do manipulacije u samoj politici. Ona smatra da Narodna skupština nije narodna već stranačka, i da se mora artikulisati interes građana. Stabilnost i odgovornost moraju biti primarne, kazala je Šarenkapić.
Automatski upis u birački spisak nacionalnih manjina
Kada je u pitanju birački spisak nacionalnih manjina svi učesnici debate su saglasni da bi upis u poseban birački spisak trebalo da se vrši automatski. Zakonski propisi trenutno su takvi da ako Bošnjak želi da glasa na izborima za BNV mora sam otići do lokalne samouprave i upisati se u poseban birački spisak. Svako ko se ne upiše lično neće imati pravo glasa.
– Broj upisanih ljudi u birački spisak bošnjačke nacionalne manjine drastično je manji od broja Bošnjaka sa popisa 2011. godine, ta promjena bi doprinijela mnogo većoj izlaznosti, kazao je Jusufović. On je dodao da je broj biračkih mjesta u Novom Pazaru drastično mali, što rezultira da ljudi glasaju u mjestima koja su dosta udaljena od mjesta njihovog boravka.
– Imamo jedan mnogo ozbiljan problem, u Nišu, Beogradu znate li koliko je potrebno hrabrosti da jedan Bošnjak ode i da se upiše u poseban birački spisak sam, kazao je dr. Muratović.
– Vi u Novom Pazaru imate situaciju da ljudi iz Lukara glasaju u Novopazarskoj banji, što je nekih 40 km i vi ovakvih lica koja su pogrešno razvrstana imate oko tri hiljade, navodi Škrijelj.
izvor: SANA / foto: SANA
